Top

Kako počinje Srčani udar?

February 26, 2009

Kako pocinje srcani udarSrčani udar – infarkt srca, počinje najčešće bolno i dramatično. Ali, odmah moram istaći da neki Ijudi doživljavaju infarkt bez ikakvih subjektivnih tegoba, ili su one minimalne, tako da se zapravo i ne jave lekaru na pregled. Kod ovih se Ijudi infarkt otkriva sasvim slučajno na slučajno snimljenom EKG-u u vidu već formiranog ožiljka, ili ovi Ijudi umiru naglo, a da prethodno nisu imali nikakvih tegoba. To su iznenadne srčane smrti. Za ove infarkte kažemo da su nemi infarkti. Vratimo se na najčesće doživljeni oblik infarkta.

Pročitaj nastavak >

Angina Pektoris – anamneza i fizički pregled

February 26, 2009

Dijagnoza angine pektorisKod većine bolesnika sa bolom u grudima, dijagnoza angine pektoris se može postaviti na osnovu dobro uzete anamneze.

Prisustvo faktora rizika za koronarnu bolest, kao što je hipertenzija, pušenje, dijabetes, hiperlipidemija i nasledje, povećavaju verovatnoću za postojanje ishemije miokarda, kao uzroka bola u grudima.
Pročitaj nastavak >

Angina Pektoris

February 26, 2009

angina-pektorisDr Jovan Ristić govori o angini pektoris, prvim simpomima angine pektoris, nastajanju. Siguran sam da će vam se dopasti ovaj video prilog.

Pročitaj nastavak >

Stabilna Angina Pektoris

February 26, 2009

Angina pektorisStabilna angina pektoris se karakteriše predvidivim i reproducibilnim bolom u grudima ili okolnim regijama, koji je najčešće provociran fizičkim naporom ili emotivnim stresom, a prolazi nakon odmora ili po uzimanju nitroglicerina.

Pročitaj nastavak >

Lupanje srca – Ubrzani rad srca

February 26, 2009

lupanje-srcaPrilog iz klinike “Kardiološka klinika Cvijićeva 38″ o lupanju srca, odosno ubrzanom radu srca. U prilogu dr Sonja Blažić govori o ljupanju srca.

Pročitaj nastavak >

Alkohol i droge – Neprijatelji srca

February 26, 2009

kardioloska-klinika-cvijiceva-38-tema_-neprijatelj-srcaU sledećem video prilogu Dr Ristić iz Kardiološke klinike Cvijićeva 38 govori o štetnom uticaju alkohola i droga na srce.

Pročitaj nastavak >

Šta prouzrokuje infarkt srca?

February 26, 2009

Faktori rizika su zdravstvena stanja ili navike koje povećavaju verovatnoću razvijanja bolesti ili pogoršanje stanja. Kod bolesti srca postoje neki rizici na koje ne možemo uticati ali postoji isto tako i dosta rizika na koje možemo i tako izbeći infarkt srca.

Ne možemo promeniti istoriju bolesti u porodici ili svoje godine, što postaje veoma ozbiljan faktor rizika kod žena starijih od 55 godina. Kod muškaraca ova granica je mnogo niža i iznosi 45 godina.

Većinu faktora rizika možemo kontrolisati promenama u načinu života i promenom svojih navika. Ponekad su potrebni čak i lekovi.

U nastavku teksta ću dati kratak pregled ovih faktora rizika.

Pročitaj nastavak >

Metod rada Nacionalnog Registra za akutni koronarni sindrom u Srbiji

February 24, 2009

nacionalni-registar-za-akutni-koronarni-sindormPodaci Nacionalnog Registra za akutni koronarni sindrom u Srbiji (REAKS) su sakupljani na osnovu popunjenog koronarnog lista sa minimalnim neophodnim brojem podataka koje sačinjavaju demografski podaci, matični broj, datum prijema i datum otpusta iz intenzivne nege, broj dana lečenja u koronarnoj jedinici i ukupan broj dana lečenja u bolnici, zatim klinički podaci, podaci o faktorima rizika i prethodnoj koronarnoj bolesti.

Pročitaj nastavak >

Akutni koronarni sindrom

February 24, 2009

akutni-koronarni-sindormAkutni koronarni sindrom obuhvata spektar kliničkih prezentacija, koje, prema kliničkom nalazu, elektrokardiografskoj slici ST segmenta i prema nalazu kardiospecifičnih enzima može da se posmatra kao AIM sa ST elevacijom (STAIM), AIM bez ST elevacije (NSTAIM) i kao nestabilna angina pektoris (NAP).

Blagovremena dijagnoza i savremena terapija je značajno poboljšala prognozu bolesnika sa akutnim koronarnim sindromom. Posebno mesto pripada reperfuzionoj terapiji u AIM sa ST elevacijom, koja, primenjena prvih 12 h, sprečava napredovanje nekroze miokarda, smanjuje veličinu infarkta i time poboljšava prognozu bolesnika koja je velikim delom uslovljena veličinom infarkta.

Pročitaj nastavak >

Infarkt srca – šta je to?

February 24, 2009

infarkt-srcaInfarkt srčanog mišića (infarctus myocardii)

Prvi minuti i sati kada neko doživljava infarkt srca – infarkt srčanog mišića (infarctus myocardii), čine životnu dramu i obolelog i njegove okoline. To su oni minuti kada se zaista borite za život.

Da biste to shvatili, navešću jedan primer:

Oko 1/3 svih smrti u SAD-u nastaje zbog koronarne bolesti, a polovina od ovih su smrti zbog akutnog (naglog) infarkta srčanog mišića.

Polovina umrlih od infarkta umire naglo, unutar prvog sata od pojave prvih znakova bolesti. Znači, infarkt miokarda nastaje naglo, najčešće dramatično i u velikom postotku je smrtan.

Nastavite pažljivo da čitate sadržaj ovoga sajta jer ćete tako moći i sami da steknete određena, veoma važna saznanja o vašem srcu, te da reagujete na njegovu bolest.

Pročitaj nastavak >

Sledeća strana »

Bottom