Top

Prva pomoć kod Infarkta

March 25, 2009

prva pomoc kod infarktaAko posumnjamo da neko upravo pred nama doživljava iznenadnu srčanu smrt (ne diše i ne radi mu srce), potrebno je:

Pročitaj nastavak >

Iznenadna srčana smrt

March 22, 2009

Iznenadna srcana smrtČesto čujemo da je neko umro naprasno i neočekivano. Ljudi kažu za takvu smrt da je “smrt u cipelama”, tj. da umrli nije prethodno bolovao ležeći u krevetu, već da je obavljao svakodnevni posao. Ove smrti su veoma dramatične za okolinu, ali su “lagane” za umrlog jer brzo dolaze.

Više od 5% smrtnih slučajeva zbog koronarne bolesti događa se iznenada i pre dolaska u bolnicu. Vrlo često smrt “dolazi” u trenu, iznenada, pa je svaka pomoć nemoguća. Ali zato, ako postoji vremenski razmak od početka i od pojave smrti, medicinska pomoć može biti i uspešna.
Pročitaj nastavak >

Provera rada i zamena pejsmejkera

March 20, 2009

provera-rada-pejsmejkeraProvera rada pejsmejkera

Pejsmejker je konstruisan da ne dozvoljava da broj otkucaja srca u minuti padne ispod vrednosti na koju je programiran. Ova vrednost je obično u rasponu od 60 do 70 otkucaja u minuti.

Ukoliko primetite da Vam je broj otkucaja srca manji od one vrednosti koja je upisana na Vašoj kartici, ili na poslednjem izveštaju, javite se Vašem lekaru što pre. Elektronske kontrole rada pejsmejkera se obavjaju onoliko često koliko je to za potrebno procenio Vaš lekar i na te kontrole treba odlaziti obavezno.

Pročitaj nastavak >

Život sa pejsmejkerom

March 20, 2009

zivot-sa-pejsmejkeromPre otpusta iz bolnice pacijentu treba skrenuti pažnju da izbegava opterećenje ruke sa one strane sa koje je stavljen pejsmejker, najmanje tokom prvih mesec dana od operacije. Posle prvih mesec dana vrši se kontrola funkcije pejsmejkera u nadležnom Pejsmejker centru, posle čega se pacijentu preporučuje da živi manje-više potpuno normalnim tempom koji odgovara njegovim zahtevima, mogućnostima, godina, ali i pratećim oboljenjima. Ukoliko ne postoje drugi razlozi za ograničenje aktivnosti, pacijentu treba savetovati da se posveti svim aktivnostima bez ograničenja.

Pročitaj nastavak >

Ugradnja pejsmejkera

March 20, 2009

ugradnja-pejsmejkeraPejsmejker se ugrađuje u lokalnoj anesteziji u operacionoj sali koja mora imati predviđeni rentgen aparat, jer se ugrađuje pod kontrolom rentgena. Sa hiruškog aspekta reč je o manjoj intervenciji, ali sama procedura u svojim pojedinim segmentima zahteva izuzetnu veštinu operatora.

Pročitaj nastavak >

Moderni Pejsmejker

March 20, 2009

moderni-pejsmejkerModerni pejsmejkeri zahvaljujući visokoefikasnom izvoru energije – baterije mogu trajati i preko deset godina u punoj funkciji, što znači da rade stalno. Težina modernih pejsmejkera se svela ne nekoliko desetina grama, a veličina nekih modela predviđenih za decu spada u sam vrh svetske mikrotehnologije.

Pročitaj nastavak >

Pejsmejker – Vaš elektrostimulator srca

March 20, 2009

PejsmejkerDizajn, veličina i karakteristike veštačkih vodiča srčnog ritma pejsmejkera su vrlo precizno pratili opšti razvoj vrhunske tehnologije.

Danas se pejsmejker smatra jednom od najsavršenijih i tehnološki najusavršenijih proteza.

Pročitaj nastavak >

Indikacije za ugradnju Pejsmejkera

March 20, 2009

ekg-pejsmejkerKod bolesnika kod kojih postoje smetnje u radu srca treba učiniti rutinski kardiološki pregled, a kao najvažniji rutinski pregled treba istaći

  1. Pročitaj nastavak >

Smetnje zbog bolesti srca

March 20, 2009

Poremecaj funkcije srcaPosledica poremećaja funkcije srca dovodi do smanjenja priliva krvi u vitalne organe, pogotovu u mozak, koji ostaje bez hranljivih materija i kiseonika. Iz tih razloga dolazi do značajnih smetnji.

Pročitaj nastavak >

Poremećaji stvaranja i provođenja implusa

March 20, 2009

Poremecaji-rada-srcaPonekad se dogodi da dođe do poremećaja širenja električnih impulsa prirodnog elektrostimulatora srca njihovim uobičajenim putevima. Impulsi mogu zbog toga kasniti ili biti potpuno blokirani. Ovakvi poremećaju u provođenju srčanih impulsa se mogu javiti u raznim bolestima srčanog mišića a mogu biti i rezultat starenja organizma i degenerativnih promena na provodnom sistemu srca, sistemu koji daje ritam srčanog rada.

Pročitaj nastavak >

Sledeća strana »

Bottom