Top

Hiperlipidemija

August 22, 2009

Hiperlipidemija - molekul holesterola

Hiperlipidemija - molekul holesterola

Hiperlipidemija predstavlja grupu poremećaja karakterizovanih viškom masnoća u krvi, kao što su kolesterol, trigliceridi i lipoproteini.

Uzroci, učestalost i faktori rizika kod hiperlipidemije

Hiperlipidemija je prouzrokovana viškom lipida u krvi i važan je faktor rizika za nastanak ateroskleroze i bolesti srca. Hiperlipidemija može biti prouzrokovana genetskim faktorima, kao kod nekih naslednih bolesti, ili sekundarnim faktorima kod stečene hiperlipidemije.

Oblici lipida u krvi su holesterol, trigliceridi i lipoproteini, koji su molekule masti i holesterola vezane na proteine.

Pročitaj nastavak >

Smrt usled bolesti srca kod odraslih osoba sa povišenim krvnim pritiskom

August 21, 2009

Bolesti srcaPocock et al su razvili metod predviđana stepena rizika od smrti usled bolesti srca kod odraslih osoba sa povišenim krvnim pritiskom.

Ovaj metod pomaže lekarima da odrede lične potrebe pacijenta kod lečenja hipertenzije ali i ostalih intervencija radi smanjenja rizika kod ove bolesti.

Autori ove metode nalate se na INDANA projektu za Evropu koja oržava bazu ličnih podataka pacijenata uključenih u lečenje i istraživanje hipertenzije.

U ovoj studiji su korišćeni podaci iz osam različitih istraživanja hipertenzije i obuhvata 47088 pacijenta, različitog pola i različitih starosnih dobi. Glavni razlog za ovo istraživanje je bila smrt 1639 pacijenata od bolesti srca tokom perioda od 5.2 godine i kasnije.

Pročitaj nastavak >

Indeks telesne mase

August 19, 2009

Indeks telesne maseIndeks telesne mase ili BMI Body Mass Index je broj koji se dobije kada se telesna težina podeli sa telesnom visinom na kvadrat. To je dobar način procene gojaznosti kod većine ljudi izmedju 20 i 40 godina starosti.

Ovim indeksom ne meri se direktno telesna masnoća ali su ispitivanja pokazala da postoji značajna povezanost sa vrednostima koje se dobijaju direktnim merenjem količine telesnih masti, kao što je merenje pod vodom ili DXA (dual energy x-ray absorptiometry).

Pročitaj nastavak >

Aritmije srca

August 14, 2009

AritmijeAritmije srca se mogu očitavati palpitacijama (osećaj lupanja srca) ili težim simptomima prouzrokovanim hemodinamičnim poremećajima (poremećaj krvotoka).

Palpitacije mogu nastati zbog pojačane snage kontrakcije srca ili zbog poremećaja srčanog ritma. Aritmije dužeg trajanja, bradikardije ili tahikardije, često prouzrokuju vrtoglavice i gubitak svesti, što može onesposobiti pacijenta ili ga životno ugroziti. U tom slučaju potrebna je hitna klinička obrada i hospitalizacija.

Pročitaj nastavak >

Aneurizma

August 12, 2009

AneurizmaAneurizma predstavlja alergijski i imunološki poremećaj.  Aneurizme su ograničena proširenja krvne žile, posebno aorte ili arterija na periferiji. Nastaju zbog slabljenja određenog dela žilnog zida. Može postojati porodična sklonost, no specifični uzroci su aterioskleroza, gljivične infekcije, infekcije sifilisom, aortitis (upala aortnog zida) ili trauma.

Najznačajnija je aneurizma aorte, koja može nastati u bilo kojem delu, ali 3/4 se javljaju u trbušnom delu aorte (AAA). Arterioskleroza je bolest koja je najčešće povezana s aortnim aneurizmama. Ona oslabljuje zid aorte, zbog čega se zid proširuje, a povišeni krvni pritisak i pušenje tome doprinose.

Pročitaj nastavak >

Bolesti srca i krvnih sudova – Uvećanje B92

August 11, 2009

U 21. veku, bolesti srca i krvnih sudova poprimile su razmere globalne epidemije.

Podaci Svetske federacije za srce, kažu, da godišnje u svetu umre, od pomenutih bolesti, oko 17,5 miliona ljudi, a čak 80% potiču iz nerazvijenih, ili zemalja u razvoju. U Srbiji, tokom poslednjih petnaest godina, svaki drugi stanovnik umire od bolesti srca i krvnih sudova.

Od pacijenata koji dožive srčani udar, oko 40% njih umire pre nego što stignu do bolnice, Vreme započinjanja terapije presudan je faktor u borbi za život ovakvih bolesnika. Da bi se smrtnost umanjila, ekipe beogradske hitne pomoći će nadalje, pored zbrinjavanja, aktivno učestvovati i u lečenju obolelih od infarkta srca, davanjem prebolničke trombolitičke
terapije, što bi, prema očekivanjima kardiologa, moglo i da prepolovi broj smrtnih slučajeva.

Gosti:
1. Branislav Lazić, direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć,
2. Jovica Milosavljević

izvor: B92.net

Bottom