<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>KardioNet - Zdravstveni portal za bolesti srca &#187; Činjenice</title>
	<atom:link href="http://kardionet.org/category/bolesti-srca/cinjenice/feed" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://kardionet.org</link>
	<description>Zdravstveni portal za bolesti srca</description>
	<lastBuildDate>Mon, 19 Apr 2010 07:19:05 +0000</lastBuildDate>
	<generator>http://wordpress.org/?v=2.9.2</generator>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
			<item>
		<title>Koenzim Q10 &#8211; Zaštitnik srca i krvnih sudova</title>
		<link>http://kardionet.org/koenzim-q10-zastitnik-srca-i-krvnih-sudova.html</link>
		<comments>http://kardionet.org/koenzim-q10-zastitnik-srca-i-krvnih-sudova.html#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 18 Jun 2009 11:22:05 +0000</pubDate>
		<dc:creator>KardioNet</dc:creator>
				<category><![CDATA[Kako sprečiti bolesti srca]]></category>
		<category><![CDATA[koenzim q10]]></category>
		<category><![CDATA[krvni sudovi]]></category>
		<category><![CDATA[srca]]></category>
		<category><![CDATA[srce]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://kardionet.org/?p=629</guid>
		<description><![CDATA[
Nedostatak koenzima Q10 u organizmu može da izazove kardiovaskularna oboljenja kao što su povišen krvni pritisak, aterosklerozu i slabljenje srčanog mišića.
Ubrzan životni tempo, zagađen vazduh, nezdrava ishrana, nedovoljna fizička aktivnost i stres, ubrzavaju proces starenja, poboljšavaju fizičku kondiciju, štite organizam od bolesti i vraćaju mladalačku energiju ističe se KOENZIM Q10 &#8211; takozvani vitamin mladosti.

Značaj Koenzima [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://kardionet.org/wp-content/uploads/2009/06/koenzim-q10.jpg"><img class="alignleft size-medium wp-image-631" title="Koenzim Q10 i srce" src="http://kardionet.org/wp-content/uploads/2009/06/koenzim-q10-300x199.jpg" alt="Koenzim Q10 i srce" width="300" height="199" /></a></p>
<blockquote><p>Nedostatak <strong>koenzima Q10</strong> u organizmu može da izazove <strong>kardiovaskularna oboljenja</strong> kao što su <strong>povišen krvni pritisak, aterosklerozu i slabljenje srčanog mišića.</strong></p></blockquote>
<p>Ubrzan životni tempo, zagađen vazduh, nezdrava ishrana, nedovoljna fizička aktivnost i stres, ubrzavaju proces starenja, poboljšavaju fizičku kondiciju, štite organizam od bolesti i vraćaju mladalačku energiju ističe se <strong>KOENZIM Q10</strong> &#8211; takozvani<em> vitamin mladosti.</em></p>
<p><span id="more-629"></span></p>
<h1>Značaj Koenzima Q10 u zaštiti  srca i krvnih sudova</h1>
<p>Konezim Q10 sadrži sve ćelije organizma. Ova supstanca ima esencijalan značaj za biohemijske i biološke procese. Koenzim Q10 inicira proces stvaranja energije u mitohondrijama u kojima se iz hrane stvara ATP gorivo. Ima važnu ulogu u procesima stvaranja i prenosu energije, te je neophodan za normalno odvijanje svih životnih funkcija. Nedostatak koenzima Q10 moež dovesti do narušavanja energetske ravnoteže na ćelijskom nivou, a samim tim i do funkcionalnih poremećaja. Neka klinička istraživanja pokazala su povezanost između manjka koenzima Q10 i nastanka kardiovaskularnih bolesti kao što su slabljenja srčanog mišića, hipertenzije, ateroskleroze pa čak i infarkta srca.</p>
<p>Doze ovog koenzima kreću se od 10 do 200 mg dnevno, u zavisnosti da li se uzima preventivno ili ciljano.</p>
<p>Prirodni izvori koenzima Q10 su skuša, losos, sardina, goveđe srce i jetra. Kako se hranom unose veoma male količine koenzima Q10, najbolju nadoknadu pružaju dodaci ishrani. Do tridesete godine, organizam ga proizvodi u dovoljnoj količini, ali starenjem se smanjuje proizvodnja ovog koenzima i zato je neophodno da se unosi putem hrane ili dodataka hrani.</p>
<h1>Preporuke</h1>
<p>Blagotvorno dejstvo koenzima Q10 ispoljava se postepeno. Ponekad treba da protekne i nekoliko nedelja da bi se osetili njegovi efekti. Ukoliko se povoljno dejstvo primeti ranije, nekoliko dana nakon početka uzimanja preparata sa koenzimom Q10, to je dokaz da u organizmu postoji deficit ove supstance. Pošto se postigne zadovoljvajući nivo energije u organizmu, preporučuje se uzimanje koenzima Q10 u količini 10-30 mg dnevno, kako bi se sprečio njegov nedostatak.</p>
<p>Trudnice i dojilje bi pre terapije ovim konezimom trebalo da se posavetuju sa svojim lekarom.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://kardionet.org/koenzim-q10-zastitnik-srca-i-krvnih-sudova.html/feed</wfw:commentRss>
		<slash:comments>1</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Srce</title>
		<link>http://kardionet.org/srce.html</link>
		<comments>http://kardionet.org/srce.html#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 20 Mar 2009 17:16:15 +0000</pubDate>
		<dc:creator>KardioNet</dc:creator>
				<category><![CDATA[Činjenice]]></category>
		<category><![CDATA[srca]]></category>
		<category><![CDATA[srce]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://kardionet.org/?p=340</guid>
		<description><![CDATA[Srce je organ veličine stisnute šake i obzirom na posao koji obavlja neverovatno je maleno. Naime, svakoga dana srce se kontrahuje oko 100.000 puta, obavljajući pri tome svoju osnovnu funkciju pumpe, pri čemu svakoga minuta srce ispumpa oko 5 litara krvi. Svakoga sata kroz srce prođe oko 300 litara krvi. Pri broju otkucaja od 50 [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><strong><a href="http://kardionet.org/wp-content/uploads/2009/03/srce.jpg"><img class="alignleft size-medium wp-image-341" title="srce" src="http://kardionet.org/wp-content/uploads/2009/03/srce-227x300.jpg" alt="srce" width="227" height="300" /></a>Srce</strong> je organ veličine stisnute šake i obzirom na posao koji obavlja neverovatno je maleno. Naime, svakoga dana srce se kontrahuje oko 100.000 puta, obavljajući pri tome svoju osnovnu funkciju pumpe, pri čemu svakoga minuta srce ispumpa oko 5 litara krvi. Svakoga sata kroz srce prođe oko 300 litara krvi. Pri broju otkucaja od 50 u minuti, što je karakteristično za period mirovanja zdravo srce ispumpa u minuti oko 3.5 litara krvi, na 90 otkucaja u minuti poveća na 6.3 litra u minuti, a na 110 otkucaja do nivoa od 7.7 litara u minuti.</p>
<p><span id="more-340"></span>Ovo se pumpanje vrši ritmički i ujednačeno, a krv odlazi u sve delove tela dopremajući neophodne hranljive sastojke i kiseonik. U mirovanju potrošnja kiseonika iznosi 0.25 litara u svakoj minuti, a potreba za kiseonikom raste do 3 i više litara u minuti pri većem fizičkom opterećenju. Srce dakle ima svoju cirkulatornu ulogu, ulogu pumpe, koju omogućava dobra funkcija prirodnog električnog stimulatora, koje daje impuls srca da obavlja svoj deo posla i da na taj način doprema krvlju kiseonik u sve delove tela. Radi lakšeg razumevanja, ove dve funkcije ćemo objasniti razdvojeno.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://kardionet.org/srce.html/feed</wfw:commentRss>
		<slash:comments>60</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>
