Iznenadna srčana smrt

Često čujemo da je neko umro naprasno i neočekivano. Ljudi kažu za takvu smrt da je „smrt u cipelama“, tj. da umrli nije prethodno bolovao ležeći u krevetu, već da je obavljao svakodnevni posao. Ove smrti su veoma dramatične za okolinu, ali su „lagane“ za umrlog jer brzo dolaze.

Više od 5% smrtnih slučajeva zbog koronarne bolesti događa se iznenada i pre dolaska u bolnicu. Vrlo često smrt „dolazi“ u trenu, iznenada, pa je svaka pomoć nemoguća. Ali zato, ako postoji vremenski razmak od početka i od pojave smrti, medicinska pomoć može biti i uspešna.

Za iznenadnu srčanu smrt se najčešće kaže da je to klinički neobjašnjiva, brza smrt, koja se dešava kod, naizgled, zdravih ljudi za vreme njihovog svakodnevnog posla, bez anamnestičkih podataka o prethodno značajnoj bolesti i koji ne primaju nikakvu terapiju.

Međutim, svaka koronarna smrt (smrt zbog bolesti koronarnih arterija) u stanovništvu sa raširenom aterosklerozom, ipak se može smatrati očekivanom, samo neke od ovih smrti su manje očekivane od drugih. Da bismo shvatili pojam „iznenadne srčane smrti„, važno je da znamo dva podatka:

• tačno vreme pojave simptoma
• tačno vreme nastupa smrti.

Tada možemo da definišemo iznenadnu srčanu smrt.

Šta je to iznenadna srčana smrt ?

Iznenadna srčana smrt je neočekivana srčana smrt koja se dešava bez simptoma ili sa simptomima koji su prisutni kraće od jednog sata.

Međutim, ustanovljeno je da su osobe koje su ovako umrle, ipak prethodno imale određene nejasne simptome kao što su:

• umor,
• bolnost u grudima,
• opštu slabost i sl.

i na njih nisu ni obraćali pažnju jer se dešavaju i kod osoba iz pacijentove neposredne okoline.

Maligni poremećaj ritma, kao što je treperenje komora , obično je neposredni i direktni povod za nastup iznenadne smrti, ali je ishemija srčanog mišića najčešći početni uzrok nastupu ovih aritmija.

Interesantan je podatak da je največi procenat javljanja iznenadne smrti ujutro, u periodu od 07 do 11 sati, isto kao što je i vreme javljanja infarkta srca. Međutim, ipak je veoma teško izdvojiti osobe koje mogu jednog dana doživeti iznenadnu srčanu smrt. Mnogi slučajevi ovih smrti se ne mogu predvidti pa čak ni najsoflsticiranijim dijagnostički dostupnim procedurama današnjice. Prihvaćeno je da je ishemija (slaba prokrvljenost) srca, bilo sa bolom ili bez bola, najčešći uzrok treperenja komora (ventikulama fibrilacija), što zapravo znači – prestanak rada srca kao pumpe. Srce umire.

Ako nam je priroda ostavila barem malo vremena da pokušamo pomoći obolelom, tada je najbitnije odmah započeti reanimaciju, najbolje stručnu, koja se najbolje izvodi na Odeljenjima za intenzivnu njegu. Pomoć je moguća i u dobro opremljenim kolima Hitne medicinske pomoći kao i u Stanicama hitne medicinske pomoći. Ali, nažalost, ovo se sve najčešče dešava izvan svake medicinski dostupne pomoći: u stanu u liftu, na ulici, u parku, u trgovini, na izletu ili kada smo sami.

Kako pomoći ?

Ako posumnjamo da neko upravo pred nama doživljava iznenadnu srčanu smrt (ne diše i ne radi mu srce), potrebno je:

• opipati mu puls
• oslušnuti rad srca prislanjanjem uha na njegove grudi
• vidjeti da li diše stavljanjem ogledala ispred otvorenih usta i nosa (ako orosi ogledalo – diše)
• pogledati širinu zjenica (široke zjenice su znak smrti)
• odmah pozvati Hitnu medicinsku pomoć ili odmah kolima (ako su u blizini) prebaciti unesrećenog na Odjel za intenzivnu njegu ili do Stanice hitne medicinske pomoći

Dok čekamo na stručnu medicinsku pomoć ili na mjestu događaja ili u toku transporta, treba vršiti vanjsku masažu srca i davati vještačko disanje usta na usta