kavitacija
pracenje vozila
Top

Pejsmejker – Vaš elektrostimulator srca

mart 20, 2009

PejsmejkerDizajn, veličina i karakteristike veštačkih vodiča srčnog ritma pejsmejkera su vrlo precizno pratili opšti razvoj vrhunske tehnologije.

Danas se pejsmejker smatra jednom od najsavršenijih i tehnološki najusavršenijih proteza.

Poreklo termina pejsmejker

Termin pejsmejker je internacionalno prihvaćen i upotrebljava se kako u naučnim krugovima tako i u svakodnevnom govoru. U našem jeziku pravi prevod za ovaj termin ne postoji, izuzev opisnog naziva: trajni veštački vodič srčanog ritma. Naš naziv je, iako glomazan, u priličnoj meri precizan.

Kao varijanata naziva pejsmejker se upotrebljava i naziv kardiostimulator, što je karakterstika romanske grupe jezika, a u nekim jezicima kao što su Nemački i Poljski postoji posebna reč za pejsmejker koja predstavlja direktni prevod reči pejsmejker. Reč pejsmejker bi se mogla prevesti kao stvaralac ritmičnosti (ritma).

Funkcija pejsmejkera

Funkcija pejsmejkera je uveliko već objašnjena u člancima u kojima smo govorili o indikacijama za njegovu ugradnju.

Da bi se razrešila zabluda o tome da je pejsmejker ”novo metalno srce treba reči da se njegova uloga svodi isključivo na stimulaciju srca električnim impulsima, tako da pejsmejker ne pomaže srcu u poslu pumpanja, direktno, već samo indirektno, dajući ritam srcu.

Iz čega se sastoji pejsmejker

Veštački elektrostimulator srca (pejsmejker) se sastoji iz 2 osnovna dela:

  1. samog tela pejsmejkera – pulsnog generatora, koji čini u metalnu košuljicu smeštena baterija i elektronske komponente sistema
  2. elektrode, koja se pruža od pejsmejkera, za koji je pričvršćena, do vrha srca ili do neke od srčanih struktura (na tom mestu elektroda ostvaruje kontakt sa tkivom srca i tu šalje svoje električne impulse).

Većini pacijenata se ugrađuje pejsmejker koji stimuliše komore (elektroda je u desnoj komori). Ipak, u nekim slučajevima bolje je ugraditi elektrodu u desnu pretkomoru, ili čak u obe desne šupljine srca. Svi ovi pejsmejkeri imaju u osnovi jednaku funkciju: održavanja normalnog ritma srca i sprečavanje određenih nepravilnosti u njegovom radu.

Sve vreme smo govorili o sposobnosti pejsmejkera da stimuliše srce čiji je prirodni stimulator otkazao. Postoje međutim oboljenja provodnog sistema kod kojih se poremećaji funkcije dešavaju samo povremeno. Kod ovih bolesnika do izražaja posebno dolazi druga funkcija pejsmejkera koja se naziva senzing, a podrazumeva da aparat ”osluškuje” srce tako da u slučaju da ono u nekom vremenskom periodu ipak normalno stvara i provodi impulse, pejsmejker miruje. Ova funkcija pejsmejkera se naziva ”uključivanje na zahtev” i predviđena je kod svih modernih pejsmejkera. Ova funkcija je za stručnjeke po značaju bliska funkciji pejsmejkera da daje ritam, jer onemogućava da se mešanjem ritmova izazovu još teži poremećaji ritma. Iz ovih razloga se ova funkcija može smatrati sigurnosnom.

Komentari

Komentari nisu dozvoljeni.

KVIZOVI

Kviz – Koliko znate o srčanom udaru?

Jako i zdravo srce je presudno za dug život. Zdravstven problemi sa srcem uključuju koronarne bolesti srca, aritmiju, kardiomiopatiju i probleme sa aortom. Većina... 

Novosti

Dijagnoza akutnog koronarnog sindroma

European Society of Cardiology Dijagnoza akutnog koronarnog sindroma se postavlja prema najnovijim preporukama Evropskog... 

mart 20, 2009 | 305 Komentara

Akutni koronarni sindrom

Akutni koronarni sindrom Akutni koronarni sindrom (AKS) podrazumeva grupu različitih kliničkih stanja koja nastaju kao... 

mart 20, 2009 | 305 Komentara

Elektrokardiografija

ElektrokardiografijaElektrokardiogram (EKG) je grafički prikaz fluktuacije vol-taže koju izaziva miokard tokom srčane... 

mart 20, 2009 | 305 Komentara

Srčana insuficijencija

Srčana insuficijencija, s obzirom na ogroman epidemiološko-klinički značaj, ostaje i dalje vruća tema brojnih kardioloških... 

mart 20, 2009 | 305 Komentara

Ispitivanje Perifernih Krvnih Sudova

Ispitivanje Perifernih Krvnih Sudova Simptomi i znaci se razlikuju prema stepenu okluzije, brzini kojom napreduje bolest,... 

mart 20, 2009 | 305 Komentara

-->
Bottom